|
Subota, 21 Siječanj 2012 |
 Pogled iz švicarske perspektive
Hrvatska je do sada jedna od rijetkih zemalja u kojoj narod odlučuje o pristupu EU-u. To je pozitivno. Negativno je, što je nova vlada odlučila referendum provesti u tako kratkom roku, da nikakva ozbiljna diskusija o posljedicama, pozitivnim i negativnim, nije moguća. To je očito i bila namjera, jer su političari procijenili da je tako veća vjerojatnost potvrdnog ishoda referenduma. Za žurbu nije bilo potrebe, jer zbog dugotrajnog procesa ratifikacije sporazuma u svim zemljama unije, pristup prije srpnja 2013. nije moguć. Ovakav postupak političara izaziva nepovjerenje i evocira uspomene na 1918. kada je Hrvatska iz jedne unije ishitreno i nerazumno, kao guske u maglu kako reče Stjepan Radić, ušla u drugu, daleko goru. I sada bi trebali dobro razmisliti kamo idemo, jer prednosti EU ipak nisu tako jasne kako nam većina političke elite propovijeda.
Opširnije... |
|
Nedjelja, 15 Siječanj 2012 |
 Otkako je krenula kampanja oko referenduma za ulazak u EU postao sam
najžešći euroskeptik. Premda nisam siguran da termin euroskeptik
označava osobu koja je protiv Europe, ono u što sam sto posto siguran
jest da nas spomenuta kampanja tretira kao potpune idiote.
Nas 4,5 milijuna mora biti sretno što ćemo ući u asocijaciju za koju ni
sami članovi nisu sigurni koliko je smislena. I na čemu moramo temeljiti
svoj zanos? Na činjenici da će se u nekoj prčvarnici u Italiji moći
kupiti hrvatsko vino, premda ono što je ključno i što bi nas zapravo
moralo zanimati jest hoćemo li uopće imati novca da kupimo bilo što.
Ili kad me političari uvjeravaju da oni ne agitiraju za EU zbog svog
pretjeranog osobnog interesa, baš mi onda postaje jasno kako su već
bacili okašca na unosne fotelje u Bruxellesu i da, stoga, naša djeca i
unuci mogu biti posve opušteni zbog istine da ćemo ih svojom odlukom
opet zajebati. Uostalom, pitanje o tome da li želimo ili ne želimo ući u
EU trebalo je referendumski postaviti uoči početka pristupnih
pregovora.
Opširnije... |
|
Nedjelja, 15 Siječanj 2012 |
 Republika Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj
povijesti, obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja
1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica
Europske unije.
Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila
diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu,
odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih
jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet
RH.
Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo
trećina zemlje bila pod ukupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a
na svoje je, tog 15. siječnja međunarodno priznate, granice izašla tek
nakon šest godina, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i
Podunavlja.
Opširnije... |
|
Utorak, 20 Prosinac 2011 |
 Da ima istine u krilatici
da se čovjek uči dok je živ znam po osobnom iskustvu. Prije par godina, na
godišnjicu pada Vukovara nastupio sam uživo u emisiji Hrvatske-radio
televizije. Takvu grešku više nisam, a nadam se i neću napraviti jer postoje
dani u vrijeme kojih je i profesionalnom povjesničaru bolje da ostane po
strani. Od 365 dana u godini razdoblje od 17. do 21. studenoga nije vrijeme za
kritički diskurs o Vukovaru. Tada nije trenutak da objašnjavam zašto je
neosnovana tvrdnja da je Vukovar izdan, da na njemu nije dobiven rat niti
stvorena Hrvatska, kao ni ... To su dani kada Vukovar i sve one koji su za njega
izravno i emotivno vezani treba pustiti da na miru i dostojanstveno obilježe
još jednu godišnjicu kada je svršeno ubijanje grada i završena jedna a
počinjala druga - prognanička i zatvorenička agonija. Previše je Vukovaraca
koji ni danas ne znaju gdje su posmrtni ostaci njihovih članova obitelji a ono
što su preživjeli može razumjeti samo onaj tko je bio u sličnom položaju.
Posebice su teške okrugle obljetnice, kao ova koja
se navršila u vrijeme izborne kampanje. Svoj prilog slučajno ili ne dala je i
nacionalna televizija. U središnjem Dnevniku HRT-a 19. i 20. studenoga
objavljeni su prilozi koji su uzburkali strasti. Prilozi se temelje na izjavama
generala Antona Tusa i Andrije Rašete te tonskim snimkama govora Siniše
Glavaševića i razgovora predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i
zapovjednika obrane Vukovara, Vinkovaca i Županje, potpukovnika Mile
Dedakovića. Snimak njihovog razgovora je u nekim medijima prikazan kao dokaz
"kako je Tuđman odbio da se omogući iz ratom zahvaćenog Vukovara
evakuacija civilnih stanovnika i velikog broja djece".
Opširnije... |
|
Četvrtak, 15 Prosinac 2011 |
Je su
li za ovakav rezultat krivi oni koji nisu izišli na izbore, - što su predali
neispravne listiće, - predsjednici stranaka s aktiviranjem starih, opravdano
ili neopravdano, otpisanih i neuspješnih
političara, - bezbroj predsjednika minornih strančica koji su morali
znati da ne će uspjeti, a nisu odustali od izlaska na izbore i tako pridonijeli
povećanju broja glasova izbornim pobjednicima, -HDZ-ova predizborna kampanja
orijentirana samo na ulazak u EU i borbi protiv korupcije i davanju ustupaka povratku
navodnih srpskih izbjeglica, omalovažavanju stvarnih ratnika, dugogodišnjom
detuđmanizacijom, - ne provedena lustracija,- itd.?
Danas je godišnjica smrti prvog hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tuđmana. Na televiziji je prikazan kratak osvrt na njegov
državnički put stvaranja Hrvatske i konačne pobjede. Gledati oduševljenje
građana i branitelja nije moguće bez suza u očima. Kako su kroz 12 godina
uspjeli uništiti tu narodnu energiju? Sigurno one snage u Hrvatskoj koje nisu
željele samostalnu Hrvatsku, sistemom naučenih komunističkih metoda propagande
i pranja mozga, uz pomoć medija i strane ideološke i financijske pomoći.
Opširnije... |
|
Subota, 03 Prosinac 2011 |
„ Manipulirate Hrvatima kako bi ušli u još
jedan propali politički projekt.
NIGEL FARAGE, dopredsjednik bloka Europskog
parlamenta „Europa slobode i demokracije“ i čelnik Stranke za neovisnost
Ujedinjenog Kraljevstva u srijedu je u Europskom parlamentu održao oštar govor o kampanji koja se vodi u
Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju.
Karizmatični europarlamentarac istaknuo je
kako je u Hrvatskoj u tijeku napadna kampanja za ulazak u Europsku uniju te da
se u tiskanim medijima ne može naći ni jedan članak koji govori o tome zašto
Hrvatska ne bi trebala pristupiti Uniji.
Je li postojala odgovarajuća nacionalna debata po pitanju ulaska Hrvatske
u Europsku uniju, vodi li se poštena kampanja na tu temu, pita se Farage.
Shvatio sam da EU čini sve što može kako bi
potkupila političku klasu u Hrvatskoj. I to im dobro ide, odgovara.
Opširnije... |
|
Subota, 03 Prosinac 2011 |
 Lijepa
naša domovino...! Koliko smo ti puta to iz srca zapjevali, a sad nam odlaziš u
prošlost i postaješ - njihova
Eurohrvatska?! A naše Jadransko more, kao najljepše more na svijetu, Mare
nostrum croaticum s 1244 otoka, otočića, grebena i hridi, poput ogrlice
pravog čudesnog biserja, postaje njihovo Europsko more ili Mare Europium
Hrvatska, 01.
prosinca 1918.g. Svetozar Pribičević i Dr. Ante Pavelić (zubar), kao
predstavnici tadanjih političkih elita,
bez da okom trepnuše predadoše Hrvatsku (s njenim povijesnim prostorima i mnogo
šire) u vlast Beograda - pod dinastiju Karađorđevića, s danas dobro nam znanim
kataklizmično stravičnim posljedicama toga čina za Hrvatsku i za njen narod.
Opširnije... |
|
|
Utorak, 29 Studeni 2011 |
PN:
Bilosnićeva je poezija u neprekidnom kontaktu s prostorom odakle crpi svoje
vjerodajnice („Crno je crno / naše je crno / Lijepa naša / Afrika“). Nije
prostor uzaludno tamo gdje jest – baš on određuje i uvjetuje apatrida koji,
kako reče I. Aralica, «svakim potezom pera razara duhovnost zajednice u kojoj
se stjecajem okolnosti našao».
Piše: Dr.sc.Igor Šipić
Nemoguće je
napisati vrhunsko književno djelo a da autor nije duboko potresen, pa čak i
povrijeđen, u nukleusu svog mobilizacijskoga habitusa. To pjesnika čini velikim
i slobodnim. Usuprot kreće se u okvirima koji mu vežu ruke nekim od simbola
pripadnosti, indiferentnosti na događaje vremena i svjedočenje istine. Zato
pero i nema alternative kad su u pitanju iskazi poetske solidarnosti s prirodom
čovjeka i čovjekom prirode. Na takvim načelima počiva pjevanje T. M. Bilosnića
u poemi „Crno je crno“. Istodobno literarno svježa i iritantna, snažna crnogena
zamaha, odgovor je daltonizmu koji se priječi svenazočnoj težnji izricanja
ljubavi i žudnje za nedosegnutim u vječnom gibanju. Uporivši se u crninu
pjesnik je naprosto detonirao u žestini proosjećanja civilizacijskog postanka,
rasta i dokrajka. Da bi se pojasnilo nužan je kraći uvodnik, pa ponajprije, i
ponešto, o Europi.
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 28 Studeni 2011 |
Primjedbe na moj objavljeni članak „Kako se
snaći, razumjeti i pravilno odlučiti".
Naš prijatelj Hrvat iz Austrije mi u svezi
članka postavlja pitanje: „A koja bi to trebala biti druga pozitivna ili
konstruktivna opcija?"
Ista je to „pjesma" kao prigodom nedavnih
izbora za predsjednika Hrvatske, kada je bilo čak 12 kandidata. Eh,vele li nam
Hrvatske, da ima toliko kandidata!
Ujedno mi je poslao tekst Kornelija
Bosiljevića „Iskre hrvatskog rodoljublja", koji je izdalo Društvo sv.Jeronima,
Zagreb - Naklada društva Svetojeronimskoga, godine 1917.i koje glasi:
Opširnije... |
|
|
Subota, 26 Studeni 2011 |
 U današnjem internetskom
izdanju Večernjeg lista čitam članak
Domljan: Mesić mi je predao ček, ali
zlatnine se ne sjećam! Molim Vas da
objavite
ovu moju reakciju na taj članak
Dok gospodinu Domljanu
gospodin Mesić možda i jest predao koje čekove iz Australije namijenjenih obnovi
Sabora to nisu, bez prevare i povrede povjerenja onih koji su novac darovali za
pomoć obrani Hrvatske i izbjeglicama, mogli biti čekovi koje smo mi predali
gospodinu Mesiću 1992. da ponese za bankovni račun Hrvatskog nacionalnog fonda -
na koje su ime i čekove iz Svibnja 1992. $50,000 i $100,000
glasili.
Nikada mi u Sydneyu
(HDZ) koji smo sakupljali novac za pomoć Hrvatskoj nismo sakupljali niti
slali novac unutar programa Hrvatski nacionalni fonda za obnovu banskih dvora.
Znam jer sam bila organizator akcija za sakupljanje pomoći i na sastancima na
kojima se odlučivalo koliko novaca će se poslati i gdje.
Opširnije... |
|
|
Petak, 25 Studeni 2011 |
Iza nas su dva najtužnija dana u godini, pad
Vukovara i Škabrnje i krvoproliće njihovih stanovnika i branitelja. Članovi
Udruge Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. svake godine pohode ta mjesta i
odaju počast poginulima. Ove godine sam im se priključila odlasku u Škabrnju.
98 žrtava iz samo jednog manjeg mjesta je ogroman broj, a način na koji su
ubijeni nevini civili je nezapamćen i teško je to zaboraviti, a još manje
oprostiti.Iza nas su dva najtužnija dana u godini, pad Vukovara i Škabrnje i krvoproliće njihovih stanovnika i branitelja. Članovi Udruge Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. svake godine pohode ta mjesta i odaju počast poginulima. Ove godine sam im se priključila odlasku u Škabrnju. 98 žrtava iz samo jednog manjeg mjesta je ogroman broj, a način na koji su ubijeni nevini civili je nezapamćen i teško je to zaboraviti, a još manje oprostiti.
Na Sv. Misi zadušnici, uz dobar crkveni zbor, osjećalo se je zajedništvo u boli i vjeri u Božju pomoć za bolje sutra.
Škabrnjani su nas sve srdačno primili i počastili.
Nakon polaganja vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice započela je središnja komemorativna svečanost na Trgu dr. Franje Tuđmana u Škabrnji.
Govor Marka Miljanića prvog zapovjednika Samostalnog bataljuna Škabrnja bio je pun emocija, pa i prijekora, govorio je sve ono što mi osjećamo i mislimo.
Recitacije pjesama preživjele djece masakra izazvale su suze.
Na Sv. Misi zadušnici, uz dobar crkveni zbor,
osjećalo se je zajedništvo u boli i vjeri u Božju pomoć za bolje sutra.
Škabrnjani su nas sve srdačno primili i
počastili.
Opširnije... |
|
|
Petak, 25 Studeni 2011 |
 U nedavnom
broju Croatian Medical Journala,
hrvatskog znanstvenog časopisa, objavljeno je istraživanje hrvatskih
znanstvenika koje pokazuje da je jedno od najvažnijih tematskih područja za
birače u Hrvatskoj zdravlje. Istraživanje je koristilo podatke telefonskih
anketa provedenih neposredno prije izbora 2005., 2007. i 2009. godine. Kao
odgovor na anketno pitanje o području koje smatraju najvažnijim na nadolazećim
izborima birači su većinom navodili zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Iako možemo
pretpostaviti da se situacija u Hrvatskoj mijenjala tijekom istraživanog
razdoblja, zanimljivo je da se ovaj prioritet nije promijenio. 2007. godine birači
su stavljali zdravlje na prvo mjestu popisa najvažnijih pitanja, dok je 2005. i
2009. ono zauzelo drugo mjesto. Stoga bi se moglo pretpostaviti da je stav
birača i danas isti, što je iznimno važno za nadolazeće parlamentarne izbore u
Hrvatskoj.
Pitanje
zdravlja kao prioriteta birača povezano je s drugim znanstvenim istraživanjima
nedavno objavljenim u stranim znanstvenim časopisima. Istraživanje američkih
znanstvenika pokazalo je da su pozitivni osjećaji, odnosno sreća, povezani sa
zdravljem pojedinca, te da su sretniji ljudi ujedno i zdraviji. U drugom
istraživanju pokazano je da se kriza u Grčkoj odražava na lošije zdravstveno
stanje stanovništva i lošiju zdravstvenu uslugu.
Opširnije... |
|
|
Petak, 25 Studeni 2011 |
 Građani bi si trebali moći asvoju strategiju rada i gospodarstva sami složiti.
Smatram da je moja društvena i gospodarska strategija socijalnija s time
ujedno i sprovedljivija a ništa nekošta s time ujedno i zanimljivija.
Na taj način
s time ujedno i zanimljivija te bi je lakše bilo zajednički radno i kreativno društveno i gospodarski sprovesti zajednički.
Građani bi si trebali moći asvoju strategiju rada i gospodarstva sami složiti.
Smatram da je mojStrategija Iseljeništva
a društvena i gospodarska strategija socijalnija s time
ujedno i sprovedljivija a ništa nekošta s time ujedno i zanimljivija.
Na taj način
s time ujedno i zanimljivija te bi je lakše bila zajednički radno i
kreativno društveno i gospodarski je sprovesti zajednički.
Opširnije... |
|
|
Petak, 25 Studeni 2011 |
Svi
se sjećamo filma Miloša Formana - Let
iznad kukavičjeg gnijezda, s glavnm ulogom Jacka Nicholsona i glavnom
ženskome ulogom Louise Flecher. Autobus pun odbjeglih luđaka, oliti duševnih
bolesnika, stihijski se vozi gradom i proživljava različite situacije,
(neodoljivo podsjeća na hrvatsku politiku i njene političare) i koji ne znaju
kud bi, a znaju da ipak moraju negdje ići, jer ako stanu bit će ulovljeni i
vraćeni onamo odakle su pobjegli.
A
hrvatska politika, nitko je više u narodu ne drži za ozbiljno, konačno ni ona
sama sebe ne drži ozbiljnom što se na svakom koraku vidi jednako one u oporbi,
ali i one na „vlastI". Umjesto odgovornosti za svaku svoju javno izgovorenu
riječ, čuju se i slušaju se samo neodgovorne brbljarije, međusobne svađe,
napadi i optužbe..., i da dalje ne nabrajam. Hrvatskoj politici kontinuirano
nedostaje odlučnost, nedostaje joj hrabrosti, nedostaje joj odlučan stav. Ne
razlučuje bitne nacionalne i domovinske vrijednosti o kojima ne može biti
rasprave, koje ne mogu biti predmet medjunarodnih ucjena, ne spoznaje
vrijednosti poput suvereniteta, poput zaštite svojih branitelja i sl.
Opširnije... |
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 14 od 3112 |
