 Švedski
parlament izglasovao je rezoluciju kojom se ubojstva Armenaca od strane
otomanskih vojnih snaga tijekom Prvog svjetskog rata proglašavaju
genocidom.
Turska je odmah osudila rezoluciju i najavila da će pozvati svog veleposlanika u Stockholmu na konzultacije. Premijer Recep Tayyip Erdogan
otkazao je posjet Švedskoj te tursko-švedski summit, zakazan za 17.
ožujka. Turci su odmah pozvali i švedskog veleposlanika u Ankari na
razgovor u tursko ministarstvo vanjskih poslova.
Nedavno je i
Odbor američkog predstavničkog doma usvojio neobvezujuću mjeru kojom se
osuđuju ubojstva Armenaca zbog čega je Turska povukla svojeg
veleposlanika iz SAD-a. ca.
Opširnije... |
Centar
za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti u
Zagrebu organizira okrugli stol o budućnosti javnog radiotelevizijskog
servisa u Hrvatskoj.
Cilj okruglog stola je progovoriti o
izazovima budućnosti javnih medija u Hrvatskoj. Pitanje javnog
medijskog servisa promatrat će se kroz aspekte financiranja,
samostalnosti upravljanja i nadzora, uloge države i civilnog društva,
javnog interesa, procesa digitalizacije, konvergencije, propisa
Europske unije te programske i žanrovske raznovrsnosti.
Na
okruglom stolu razgovarat će se o stupnju razvoja javnih medijskih
servisa u Hrvatskoj s posebnim fokusom na Hrvatsku radioteleviziju i
njezinu ulogu u društvu.
Opširnije... |
 To
jutro su kasnile na posao jer je vlak stao pola kilometra dalje od
kolodvora u Unešiću, iako granate nisu padale, pa su se putnici u
grupama pješice uputili do mjesta. Veći dio njih je ostao u redu ispred
Matičnog ureda, a njih dvije su produžile kroz mjesto do Policijske
postaje. Ispred Kriznog štaba su se vrzmali muškarci u tamnim
odijelima, a takve su srele i pred mjesnom ambulantom. Ispred ulaza u
zgradu je netko pomakao dva pružna praga tako da je trak sunca dopirao
niz stubište u suteren gdje su radile. Operativni dežurni ih je dočekao
na dnu stepenica i rekao im kako su zadužene za sve jer i on mora
službeno u centar, a i osiguranje je za zgradu.
- Telefoni rade, - rekla je Nadi koja je pokušavala vratiti podnu dasku u njen okvir.
Prethodnog dana je
padala kiša pa je vlaga ušla u drvo i dvije-tri daske su se potpuno
iskrivale. Uspjele su ih vratiti na mjesto i na njih nagurati termo peć.
Opširnije... |
Slovenski
Ustavni sud počeo je završno razmatranje teksta arbitražnog sporazuma o
rješavanju graničnog pitanja. Njega su 4. studenog prošle godine u
Stockholmu potpisali slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Sjednice
Ustavnog suda odvijaju se iza zatvorenih vrata. Sudac izvjestitelj za
arbitražni sporazum je ustavni sudac i nekadašnji diplomat dr. Ernest Petrič.
Slovenski
mediji navode da nije sasvim izvjesno hoće li Ustavni sud danas
donijeti i objaviti svoj pravorijek. U slučaju da rasprava potraje,
pravorijek se svakako može očekivati do kraja ovog mjeseca, navode.
Tekst Sporazuma o arbitraži
Arbitražni
sporazum Hrvatski sabor je već ratificirao, a u Sloveniji se postupak
ratifikacije ne može nastaviti dok se o sukladnosti sporazuma s Ustavom
ne izjasne ustavni suci. Tekst ustavnog sporazuma na provjeru u Ustavni
sud dala je vlada premijera Boruta Pahora, želeći tako politički
amortizirati kritike oporbe koja ustraje u ocjeni da je arbitražni
sporazum za Sloveniju loš i upitan.
Opširnije... |
 Jadranka Jagoda Matić - klasična drnišanka koja nije voljela uniformu pa ni školsku
kutu, odgojena da poštuje bez obzira na nacionalnost, vjeru, boju kože,
izgled. Rat ta uvjerenja nije promijenio. Za uvod nisam ni bitna, a i
tu sam - skrivena sam u onom što pišem. Bitni su oni koje sam u
ratu imala radost poznavati... mali ljudi šarene duše, velikodušni,
samozatajni i škrti samo na riječima. Ponavljam, nisam bitna, ovo može
pisati još stotine, tisuće ljudi koje pamtim iz Unešića, Miljavaca,
Moseća, vlaka...
Prije rt pisala je i objavljivala u OŠ, gimnaziji, faksu...od pjesama /užas/, nov. članaka za dnevne listove, revije.vanjski suradnik radio Drniša. Roto romane pisala je godinama za
područje bivše države /ljubiće, vesterne, krimiće.../. Rat je pomeo arhivu u Drnišu, ali nije joj žao. Žao mi je samo i jedino onih
mladih ljudi čiji likovi polako nestaju iz života...Prestala sam pisati
šokirana spoznajom da je rat ovdje /u mojoj zemlji/ na planetu rađenom
po presliku Raja, a s mnogim lošim /ne/ljudskim kopijama. Ciklus priča
Teče Unis, naravno, svjedoči vremenu u kom sam živjela i sudjelovala i
u kom sam se osjećala kao da živim u paralelnom svijetu, te onaj ratni
promatram kao na ekranu.
Opširnije... |
 Danas bi Ministarstvo vanjskih poslova trebalo donijeti odluku o sudbini veleposlanice RH u SAD-u Kolinde Grabar-Kitarović. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković
jučer je potvrdio da je unutarnja istraga u Ministarstvu pokazala da je
obitelj veleposlanice bila praćena i tajno snimana. Utvrđen je
identitet osobe koja je to učinila, ali je potvrđena i zloporaba
službenog vozila u privatne svrhe. Tajni snimatelj Ivan Šarić hitno je pozvan u Zagreb i s njim je raskinut ugovor.
Što
se tiče zloporabe službenoga automobila, utvrđeno je da je to vozilo
već godinu i pol bilo 24 sata na raspolaganju članovima obitelji
veleposlanice Grabar-Kitarović, što je nedopušten postupak, rekao je ministar.
Kakve će biti sankcije za veleposlanicu, trebalo bi se saznati tijekom dana.
Inače,
američko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati istragu
koju Tajna služba, zadužena za sigurnost stranih veleposlanstava u
Washingtonu, provodi o neovlaštenom praćenju i snimanju Jakova Kitarovića, supruga hrvatske veleposlanice u SAD-u.
Opširnije... |
Biseri hrvatskog novinstva množe se i šire
medijskim prostorom poput gangrene smrznutim udovima. Medijska gangrena u ‘istaknutim' hrvatskim
dnevnicima rezultat je poremećaja u društvu koje pokušava funkcionirati
kao tijelo bez bubrega pa nagomilavanje otpadnih produkata metabolizma na kraju
dovodi do smrti. Najnoviji ispad ‘Jutarnjeg Lista' traži najhitniju intervenciju
obrambenih mehanizama koje nam nažalost preostaje samo priželjkivati jer je
sasvim jasno ovih nema. No, dijagnozu ipak valja postaviti budući pacijent
postaje opasan za okolinu pa bi ona jednog dana mogla pomoći ako se stvari
počnu raspetljavati na razini osiguravajućeg društva od kojeg bi netko mogao
zatražiti - naplatu štete... Naime,
Jutranji list je u svojem broju od 9 ožujka objavio poduži prilog pod naslovom ‘Dvadeset
najvećih heroina koje su promijenile život žena' uz podnaslov ‘Zbog njih je
Hrvatska danas sretnija'. O samoj rang listi hrvatskih žena-divova zapravo i
nema smisla govoriti jer bi je u raznim varijantama, ovisno o autorima, bilo
moguće sastaviti na barem još desetak načina. Autori teksta,prikaza
rezultata ankete o slavnim Hrvaticama, potpisali su se samo inicijalima kao da
javnosti šalju anonimno pismo s prijetnjama - iako ne fizičkim
već prijetnjama zdravom razumu.
Opširnije... |
|
Šef slovačke diplomacije i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak izjavio je da je Europska unija zabrinuta zbog stanja u BiH.
Stanje
u BiH je loše. Stagnacija je očita, nema napretka, a to se vidi i u
posljednjem priopćenju Vijeća za provođenje mira (PIC). Jasno je da
uvjeti za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni, rekao je Lajčak.
Najavio je održavanje konferencije EU i Balkan u lipnju u Sarajevu te istaknuo da konferencija nije nikakav Dayton 2,
već prilika da se obnove napori da se države zapadnog Balkana približe
EU-u. Dodao je da bi uz zemlje iz regije sudjelovali i dužnosnici
SAD-a, Rusije i drugih utjecajnih zemalja.
Opširnije... |
|
 Namjera Slovenije i
Hrvatske da zajedno organiziraju konferenciju lidera Zapadnog Balkana u drugoj
polovini ožujka izazvala je različite reakcije u središtu Europske unije i u zemljama
članicama Europske unije. Oni koji
podržavaju inicijativu argumentiraju da će navedena konferencija biti dobra priprema za konferenciju Europska
unija - Zapadni Balkan koja će se održati u Sarajevu kako bi se obilježila
desetogodišnjica Zagrebačkog „summita“ koji je svrstao Hrvatsku u Zapadni Balkan
unatoč tlapnji o individualnom pristupu koje su se mogle čuti tih tužnih dana.
2000. je počeo je takozvani Proces stabilizacije i pridruživanja za pripremu
zemalja Zapadnog Balkana za eventualno članstvo u Europskoj uniji. Oni koji se
protive inicijativi argumentiraju da Hrvatska ne bi trebala biti suorganizator
inicijative jer još nije članica Europske unije.
Opširnije... |
|
'Vi glasujte a mi
ćemo obaviti sve ostalo' - ovo je motto svih suvremenih demokratskih vlada. U
hrvatskoj verziji ovu je misao nedavno izrekao Vladimir Šeks izgovorivši sljedeće:
Mi smo izabrani na izborima i nemamo više
nikakve obaveze za našu politiku tražiti nečije odobrenje. Posve jednako
izrazio se prije par mjeseci i Milan Bandić kad je u jeku protesta zbog
privatiziranja javnih prostora u Zagrebu rekao da je za svoju politiku mandat dobio na izborima. Da su političke elite posve izgubile dodir sa stvarnošću univerzalna je
pojava: u SAD-u samo 21% anketiranih
misli da njihova vlada obavlja svoju dužnost u skladu s očekivanjima onih koji
su je doveli na vlast; u Hrvatskoj samo 30% stanovnika slaže se s najvažnijim
ciljem sadašnje vlade - čim hitrijim ulaskom u Europsku Uniju. Anketirani su u američkom
slučaju također izjavili da je vlada u Washingtonu 'interesna skupina' koja
zajedno s krupnim kapitalom vodi politiku koja je usmjerena na nanošenje štete
'prosječnom' stanovniku SAD. Kad biste ovog trenutka postavili to pitanje
hrvatskoj javnosti, kakav bi bio njezin odgovor? Je li hrvatska vlada
'interesna skupina' koja vodi državu ravnajući se vlastitim interesom ili
interesom cijelog društva tj svih pojedinaca u njemu? Kako je to moguće; kako
se to dogodilo da je legalnim i priznatim političkim procesom uz opće odobrenje
(na izborima) vlast zauzela skupina koju zanimaju samo njezini interesi?
Opširnije... |
|
 Gornja Stubica A.D. 1573 Matija (Ambroz) Gubec, seljačka buna, protiv nepravde, protiv velikaša Franje Tahija i drugih – borba za stare pravice. Seljaci i hrvatski muži podigoše bunu, diže se i kuka i motika na gospodu, na njihovu tlaku, na njihovu nepravdu
Seljačka buna - godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Tako je jedan od najgorih plemića Franjo Tahi (Tahy) poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog tog otpora Hrvatski sabor je seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.
Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Seljaci se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog poretka, nego su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja će voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregorićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima podigao seljake na ustanak krajem siječnja god. 1573. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.
Opširnije... |
|
 Nedavno sam pisala o aktualnom problemu Europske zajednice s njenom članicom Grčkomi i o različitom poslovnom ponašanju zemalja na jugu Europe, te sam u tom kontekstu spomenula Švicarsku. (Vidi članak Južne države Europske zajednice – rupe bez dna). Komentar jednog čitatelja, a koji se odnosi na Švicarsku, potaknuo me je da se upitam što prosječni Hrvat zna o Švicarskoj i koliko je to znanje ograničeno predrasudama. Naravno, i u obrnutom slučaju situacija nije ništa bolja, prosječni Švicarac nezna gotovo ništa o Hrvatskoj i jednako je pun predrasuda, ali o tome možda jednom drugom prigodom.
Moju opasku da Grčka, osim turizma i trgovačke pomorske flote, nema čime zaraditi novce, čitatelj je komentirao riječima: „kao da to Švicarska ima“. Sveopće je mišljenje kako Švicarska, osim sira, čokolade i satova, nema druge proizvodnje i da njeno blagostanje počiva na bankarstvu i činjenici da stoljećima nije ratovala. Da je u 19. stoljeću (1816.- 1860.) Švicarska bila zemlja velike gladi i teškog siromaštva, koje je mnoge natjeralo poći trbuhom za kruhom čak do Amerike i Australije, to malo tko zna.
Opširnije... |
|
 Kad su došli na
vlast u Hrvatskoj nakon 2. svjetskoga rata komunisti su likvidirali veliku
većinu intelektualaca , profesora, pisaca, akademika, svećenika, redovnika i
redovnica, koji su svojim znanjem i ugledom odskakali od komunističkog
idealtipskog čovjeka, zbog navodne kulturne suradnje s okupatorom. Konačno je
došao red i na najvišu duhovnu vertikalu , na zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija
Stepinca. Tada se obistinio jedan dio Stepinčeve proročke vizije koju je on
zabilježio u svome dnevniku još 5.studenoga 1940. godine:"Pobjedi li
Njemačka biti će grozan teror i propast za male narode.Pobjedi li Engleska
ostat će na vlasti masoni, Židovi, prema tome nemoral, korupcija u našim zemljama.
Pobjedi li SSSR onda je đavo dobio vlast nad svijetom i pakao".
Još je u kolovozu
1940. Stepinac govorio, da se načela Katoličke crkve ne mogu složiti s
komunizmom, jer komunizam želi otkinuti dušu od Boga. Komunistički nauk, kazao
je Stepinac, osiromašuje čovjeka, jer gubeći vjerski ideal čovjek gubi smisao
za domovinu i za život. Život bez Boga je pakao. (M.Landercy; Kardinal
Alojzije Stepinac, Đakovački Selci, 1989.,str.74.). U listopadu 1943. u
svojoj propovjedi pred zagrebačkom katedralom Stepinac kaže, među ostalim,
slijedeće: "Katolička crkva uvijek je osuđivala a i danas osuđuje svaku
nepravdu u ime klasnih, rasnih ili narodnosnih teorija.Ne može se istrijebiti s
lica zemlje Cigane i Židove, jer ih se smatra inferiornom rasom.
Opširnije... |
|
U zemlji postoje dvije struje javnih i polujavnih informacija koje teku u suprotnim pravcima i sa suprotnim ciljem, jedne javne na javnim medijjima; HTV, radio postaje, novine, a druge polujavne ili poluslobodne – putem Interneta, e-mail poruka i sl. Dva različita, počesto i suprostavljena informativna svijeta zapljuskuju zbunjeni narod. Na djelu je široko i duboko moralno razaranje hrvatskog društva i države, ponekad i izravno iz vladajućih struktura ili struktura bliskima vlasti.
Samo društvo koje ima izgrađene čvrste moralne i nacionalne temelje, samo država koja počiva na radu, redu i odgovornosti, a posebno na pravednosti i jednakosti svojih građana može prosperirati u budućnosti. Sva društvena dobra trebaju biti izgrađivana od svih struktura društva, ali zato i njihovi plodovi trebaju biti i jednako dostupni najširim slojevima naroda.
Sposobni i talentirani ljudi trebaju biti ponos svojih sredina, nacije
i države i treba ih podržavati na svakom koraku i otvarati im sva
moguća vrata radi boljitka zajednice kao cjeline i njenog ugleda u
svijetu. Danas, nažalost ako se netko pokaže talentiran i sposoban u
našem društvu ubrzo mu zalupe sva vrata na koja je moguće pokucati.
Umjesto toga njeguje se lažni „elitizam“ i veličaju se i javno
naguravaju kroz blještavilo medija lažne vrijednosti bivšeg propalog
sustava i osobe koje te lažne vrijednosti predstavljaju.
Opširnije... |
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 14 od 2659 |
