Krediti u "Švicarcima" - težko krivičnodjelo?

Jesu li ”Banke u Hrvatskoj“ počinile težko krivično djelo?

1. (Kreditna) Neutronska bomba

U (američkim) finacijski eduiciranim krugovima stambene kredite visokog rizika, u neformalnom razgovoru, nazivaju Neutronskom bombom – ubije ukućane, a kuću ostavlja (banci) netaknutom!

2. Prekršene obaveze banaka prema klijentima

 U zemjama uljudjenog kapitalizma, uobičajena je praksa te profesionalna, etička i zakonska obaveza banaka eksplicitno upozoriti tražioca u slučaju visoko rizičnih kredita. Ako tražioc kredita, nakon takvog upozorenja, još uvijek inzistira na takvom rizičnom kreditu, mora potpisati dokument da je upozoren, da razumije rizik i da ga prihvaća. Krediti s varijabilnom kamatnom stopom ubrajaju se u rizične, nisu za svakoga, i imaju dodatne zaštitne klauzule, kao na primjer najveću moguću kamatu i garantirani maksimalni porast kamate u vremenskom periodu (n.pr. 1% u dvije godine). Time je porast rate strogo kontroliran vremenski i po iznosu. Krediti s “deviznom klauzulom“ u civiliziranom kapitalizmu ne postoje, takve bi se smatralo kockanjem, za što postoje drugi instrumenti! Hrvatske banke, bolje “banke u Hrvatskoj“, ne samo da nisu eksplicitno upozoravale tražioce (stambenih) kredita u Švicarskim Francima na rizik, nego upravo suprotno, čak ih nagovarale na upravo takve kao “povoljne“! To je težka povreda etičkog i profesionalnog kodeka, uobičajeno sa sudskim eilogom: visokim novčanim odštetama, zatvorskim kaznama, pa čak i oduzimanjem licence za finacijsko poslovanje.

 3. HNB, visoki management, Vice Guverner, Guverner

Najvažnija pitanja na koja treba dobiti odgovor:

• Jesu li, i koliko, banke (u stranom vlasništvu) izdavale kredite u Svicarskim Francima (SF) u svojim državama?

• Jesu li centralne banke tih zemalja, Guverneri Centralnih Banaka, upozorili banke o viskoj rizičnosti SF kredita?

• Ako su SF krediti u tim zemljama (uglavnom Austrija i Italija) bili u znatno manjem opsegu nego u Hrvatskoj, zašto HNB nije upozorio banke u Hrvatskoj?

• Postoji li pisani trag upozorbe, cirkularno pismo?

      o Ako postoji, dakle je HNB znala za pismo, zašto HNB nije upozorila banke u Hrvatskoj, objavila pismo i spriječila SF kataklizmu u Hrvatskoj?

Ne činjenje HNB u slučaju SF kredita je dovoljan razlog za raspuštanje visokog managementa, a u slučaju postojanja cirkularnog pisma Guvernera centralnih banaka bankama pod njihovom jurisdikcijom, nužno je pokrenuti Saborsku raspravu i saslušanje te pokretanje kriminalne istrage.

 4. Pravedno rješenje doprinos općem dobru  

Uz uvijet istinitog, pravednog i poštenog pravnog sustava, koji uvijek služi dobrobiti države i njenih državljana, pravedno i društveno koristno rješenje ovog bolnog društvenog problema stvorenog nebrigom “institucija sistema“ mora uključivati barem:

a. Fiksiranje tečaja na dan potpisa kredita u (nepostojećim) Francima

b. Smanjenje glavnice za preplaćeni iznos

c. Novčano kažnjavanje banke i svih managera osobno, ovisno o odgovornosti

d. Isplata korisnicima kredita za pretrpljene strahove i neprospavane noći

e. Kažnjavanje visokog managmenta (senior managemant) banke zatvorskim kaznama

f. Oduzimanje licence u finacijskom poslovanju članovima visokog managmanta

Za rješenja ostalih problema hrvatskog bankarskog sustava pogledati „Glass - Steagall act za Hrvatsku“, ZBORNIK radova s okruglog stola UDRUGE HIP “Hrvatska nakon 20 godina, kako dalje“ održanog 14. svibnja 2010. godine u Hrvatskom institutu za povijest povodom obilježavanja obljetnice rođendana Prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države  dr. Franje Tuđmana.

 

Leave your comments

Post comment as a guest

0

People in this conversation

Load Previous Comments