|
Petak, 25 Prosinac 2009 |
Prof. Kuzma Kovačić, akademski kipar, rodio se u Hvaru 6.
lipnja 1952. Tamo je završio Gimnaziju. Na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu diplomirao je kiparstvo 1976. Od tada je izlagao na četrdesetak
samostalnih izložbi i mnogim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Bavi se
svim kiparskim disciplinama i tvorivima.
Djela mu se nalaze u najznačajnijim galerijama i muzejima u
Hrvatskoj, te u Vatikanu.
Autor je brojnih spomenika i javnih skulptura te sakralnih
djela, kao što su: Vratnice i Oltar Hvarske katedrale, Oltar hrvatske domovine
na Medvedgradu ponad Zagreba, Spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču,
Spomenik dr. Franji Tuđmanu u Škabrnji, Spomenik Antunu pl. Mihanoviću u Gatima
iznad Omiša, Spomenik fra Pavlu Vučkoviću u Sinju, Oltarni reljef Vječne
proslave u crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu i drugi. Također, autor je
optjecajnog kovanog novca, prvog zlatnog i srebrenog novca te drugih zlatnika i
srebrnjaka Republike Hrvatske. Nagrađen je s dvadesetak nacionalnih ili
međunarodnih nagrada i priznanja. Dobitnik je tri državna odličja koja mu je
dodijelio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Redoviti je
profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Predsjednik
je Ogranka Matice hrvatske Hvar, redoviti je član Družbe "Braća hrvatskoga
zmaja" i član je Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća.
Amac: Promotrimo
li ulogu npr Francuske Akademije nauka, dade se uočiti
njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kuluture i jezika'...
Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda gotovo
zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva
desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 24 Prosinac 2009 |
Akademik Slaven Barišić
međunarodno je afirmirani teorijski fizičar. Doktorirao je u Parizu 1971.g..
Bavi se fizikom novih materijala. U javni život Hrvatske ušao je 1984.-86.g.,
kada se kao prorektor Zagrebačkog sveučilišta javno suprotstavio Šuvarovoj reformi
srednjeg školstva. U siječnju 1991. g. imenovan je savjetnikom Predsjednika RH
za znanost i tehnologiju, suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta pri Ministarstvu
obrane, dopredsjednik je predsjedničkog Vijeća za strategiju razvitka Hrvatske,
a od 1994. g. predsjedavao je Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu, koje je
2001.g protuustavno smijenjeno. U razdoblju
1998.-2000.g. savjetnik je Predsjednika RH za znanost i strategiju razvitka
Hrvatske. Od 2005.g. dopredsjednik je Hrvatskog kulturnog vijeća. 2006.g na
njega je unutar prostora Sveučilišta izveden atentat eksplozivom.
AMAC: Promotrimo
li ulogu npr. Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga
'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kulture i jezika'...
Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane
hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda
gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom
posljednjih dva desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 24 Prosinac 2009 |
 Osvin GAUPP, iz Zagreba, diplomirao je elektrotehniku na sveučilištu u Zagrebu. Od 1968. živi u Švicarskoj i radi u tehnološkom koncernu ABB (prije BBC). Objavio je nekoliko desetaka stručnih članaka i patentirao četiri izuma sa područja visokonaponskih sklopki i osam izuma sa područja ispravljača velikih snaga. Bio je voditelj projekta za tehničke studije prenosa električne energije istosmjernom strujom Los Angeles-Portland (USA, snaga 3100 MW), te između ostalih tehnički voditelj projekata nekih najvećih električnih ispravljačkih postrojenja za posebne namjene na svijetu, kao što su: baterijsko postrojenje 40 MW u Aljasci, statički pretvarač 100 MW za napajanje željezničke mreže u Bremenu, Njemačka. Nije bio, niti je, član bilo kakve partije ili stranke. Član je Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj od 1971., zadnjih nekoliko godina je glavni urednik njezinog glasila «Društvene Obavijesti».
AMAC: Promotrimo li ulogu npr. Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kulture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Petak, 18 Prosinac 2009 |
 Dubravko Jelčić redoviti je član Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti od 1992. Trenutno je na položaju tajnika
razreda za za književnost HAZU. Bio je potpredsjednik Matice Hrvatske od 1990
do 1992 godine. Objavio je tridesetak knjiga s nekoliko stotina znanstvenih,
stručnih i literarnih radova. Voditelj je i nosilac projekta "Dokumentacija
o hrvatskoj književnosti XX. stoljeća", predaje kolegij "Hrvatski
nacionalni identitet" na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i urednik
je časopisa "Forum", mjesečnika Razreda za književnost Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Sada je izvršni urednik edicije "Stoljeća
hrvatske književnosti" i član Uredništva edicije "Svjedoci
povijesti".
Amac: Promotrimo
li ulogu npr Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija,
'čuvarica kuluture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne
vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od
društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim
zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
D.J.: Djelomice su u pravu oni koji misle da Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, odnosno njezin Razred za društvene znanosti, nije uvijek pratila
aktualna društvena pitanja tijekom posljednja dva desetljeća, to jest, od
osamostaljenja Republike Hrvatske, ali nipošto ne možemo reći da u tom pogledu
s te strane vlada "zaglušujuća tišina". Akademija je još 1992.
ispravila političku zabranu, provedenu 1965., kad je spriječen izbor dr. Franje
Tuđmana u Akademiju. Akademija je sve do danas
ustrajala na svojoj odluci, da ne će obnoviti suradnju sa Srpskom
akademijom nauka i umjetnosti dok se ona javnom izjavom ne odrekne svoga
Memoranduma od 1987., koji je bio poticaj za agresiju na Hrvatsku 1991. i
program stvaranja Velike Srbije.
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 14 Prosinac 2009 |
Mile PEŠORDA, hrvatski je književnik, prevoditelj i
nakladnik, a neko je vrijeme bio zaposlen kao stručni koordinator za UNESCO
te kao savjetnik za kulturu u
diplomatskoj službi RH. Iako profesor romanistike, nekoliko je godina
predavao hrvatski na Sveučilištu u Francuskoj, gdje je već god. 1991.osnovao
društvo Amitiés franco-croates de Rennes, kao središte humanitarne i
intelektualne potpore domovini. U Parizu (gdje je pohađao doktorske studije i
započeo, kod Milana Kundere, izradbu doktorske disertacije) bio je godine 1992.
savjetnik i jedan od sudionika na velikom simpoziju posvećenu sudbini nacija
ex-Jugoslavije, koji je održan 3. i 4. veljače, pod visokim pokroviteljstvom
Ministarstva vanjskih poslova Francuske. U sklopu kulturnoga programa Vlade SAD,
gostovao je u Americi godine 1988. Autor je desetak pjesničkih knjiga, od kojih
je jedna nastala na francuskom jeziku, i prevođen je na više stranih jezika,
uvršten u brojne domaće i svjetske antologije. Za izuzetan doprinos na polju
hrvatske kulture dobio je najviše državno odličje: RH: Red Danice Hrvatske s
likom Marka Marulića.
Opširnije... |
|
|
Srijeda, 09 Prosinac 2009 |
Dr. Sunić je u Zagrebu studirao francuski i engleski jezik a
potom je 1985 doktorirao političke znanosti na California State
University. Za boravka u
SAD zastupao je interese hrvatskih političkih zatvorenika u Jugoslaviji a javljao
se i u poznatom londonskom listu ‘Nova Hrvatska' te u madridskoj ‘Novoj reviji'.
Između 1988 i 1993 predavao je na nekoliko američkih sveučilišta. Od 1993 do
2001 bio je u hrvatskoj diplomatskoj službi u Londonu, Kopenhagenu i Bruxellesu.
Danas živi u Zagrebu i bavi se političkom publicistikom; posebno se javlja u
Amac: Promotrimo li ulogu npr Francuske
Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'.
Akademija, 'čuvarica kuluture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome
pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti,
posebno od društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o
društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
T.S.: Da, razlog tome je strah - koji je
proizvod totalitarnog duha.
Amac: Ima li Akademija neku institucijsku
moć; formalnu ili neformalnu? Ili nasuprot
tome društvenu moć imaju njezini članovi kao pojedinci (pa tako Akademija
odražava podjele koje postoje u društvu)?
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 |
Davor Pavuna - hrvatski fizičar i izumitelj osnovnu školu završio je u Osijeku. Maturirao je u V. gimnaziji u Zagrebu 1970. godine. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Postao je doktor znanosti u Cambridgeu 1982. godine iz područja fizike kondenzirane materije. U francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Grenobleu boravio je tri godine. Jedno vrijeme istraživao je u Australiji i SAD-u. Od 1986. godine radi u Laussani u Švicarskoj [1] kao sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike. Objavio je preko 150 znanstvenih radova i udžbenik o supravodljivosti na engleskom jeziku [2], koji se prevodi i na druge jezike. Održao je stotinjak predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima. Radi na projektu na Synchotronu u američkoj državi Wisconsin, što je zajednički projekt švicarskih i američkih fondova za znanstvena istraživanja. Predsjednik je svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je poduzećima u nekoliko država. Kao savjetnika na području energetike ga je angažirao američki predsjednik Barack Obama.
Jedan je od pokretača Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika održanoga u Vukovaru 2005. godine [3]. U povodu 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dobio je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu, 2006. godine. Američki ministar energetike Steven Chu imenovao ga je recenzentom projekta iz područja energetike.
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 |
 Javnost
je zaglušena intenzivnom medijskom bukom u vezi predstojećih izbora što
nije slučajno. Svaka buka pa tako i ova o nešto čini nečujnim a kako su
nam osjetila prilagodljiva, većina ovo što se zbiva više ne drži bukom
već sasvim normalnom okolinom. Međutim, ništa nije dalje istine.
Medijska je slika u svim svojim segmentima žrtva 'inžinjeringa'; od
stavova kojima smo zasipani do osoba koje nam tobože objektivno te
stavove prezentiraju, ništa nije slučajno. Usred smo kampanje za
predsjednika Republike; uz časne izuzetke neukusno amerikanizirane što
samo po sebi govori o kandidatima jer oni u tome ne vide ništa
negativno. Istovremeno, usred smo antikorupcijske kampanje u koju se
svi kandidati zaklinju, pa ipak, samo jedan ili dva kandidata spremni
su otvoriti karte i priznati koliko novca troše na kampanju ili što je
još važnije, odakle im novac.
Još
trajući 'sukob na ljevici' (puč na HRT-u) većina doživljava onako kako
nam to prikazuju svi oni upleteni u događaje; govori se o novinarskim
slobodama odnosno manjku istih kao da se rati o ratu crvenih i crnih
dok se zapravo radi o sukobu raznih frakcija ljevice koje se slažu samo
u jednome – kako čim efikasnije prigušiti sve izvan vlastitih redova.
Goldstein, Puhovski, Pusić pa onda opet red istih drugim rasporedom
predvodnici su svjetonazora kojeg nam danju i noću serviraju kao
objektivnu stvarnost osim kojeg ne postoji ništa drugo.
Opširnije... |
|
|
Subota, 05 Prosinac 2009 |
 Javnost je zaglušena intenzivnom medijskom bukom u vezipredstojećih
izbora što nije slučajno. Svaka buka pa tako i ova o nešto čini nečujnim a kako
su nam osjetila prilagodljiva, većina ovo što se zbiva više ne drži bukom već sasvim
normalnom okolinom. Međutim, ništa nije dalje istine. Medijska je slika u svim
svojim segmentima žrtva 'inžinjeringa'; od stavova kojima smo zasipani do osoba
koje nam tobože objektivno te stavove prezentiraju, ništa nije slučajno. Usred
smo kampanje za predsjednika republike; uz časne izuzetke neukusno
amerikanizirane što samo po sebi govori o kandidatima jer oni u tome ne vide ništa
negativno. Istovremeno, usred smo antikorupcijske kampanje u koju se svi
kandidati zaklinju, pa ipak, samo jedan ili dva kandidata spremni su otvoriti
karte i priznati koliko novca troše na kampanju ili što je još važnije, odakle
im novac.
Još trajući 'sukob na ljevici' (puč na HRT-u) većina doživljava onako kako nam to prikazuju
svi oni upleteni u događaje; govori se o novinarskim slobodama odnosno manjku
istih kao da se rati o ratu crvenih i crnih dok se zapravo radi o sukobu raznih
frakcija ljevice koje se slažu samo u jednome – kako čim efikasnije prigušiti
sve izvan vlastitih redova. Goldstein, Puhovski, Pusić pa onda opet red istih
drugim rasporedom predvodnici su svjetonazora kojeg nam danju i noću serviraju
kao objektivnu stvarnost osim kojeg ne postoji ništa drugo. U tobože otvorenim
emisijama poput 'Otvorenog' neprestano se javlja istih dvadesetak osoba; nema
naime drugog načina za filtraciju informacija osim pustiti uvijek jedne te iste
da govore stvarajući tako privid dijaloga i objektivnosti. Tobože objektivne
ankete kojima se ispituju izgledi pojedinih kandidata ne treba ni spominjati.
Opširnije... |
|
|
