|
Petak, 25 Prosinac 2009 |
Prof. Kuzma Kovačić, akademski kipar, rodio se u Hvaru 6.
lipnja 1952. Tamo je završio Gimnaziju. Na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu diplomirao je kiparstvo 1976. Od tada je izlagao na četrdesetak
samostalnih izložbi i mnogim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Bavi se
svim kiparskim disciplinama i tvorivima.
Djela mu se nalaze u najznačajnijim galerijama i muzejima u
Hrvatskoj, te u Vatikanu.
Autor je brojnih spomenika i javnih skulptura te sakralnih
djela, kao što su: Vratnice i Oltar Hvarske katedrale, Oltar hrvatske domovine
na Medvedgradu ponad Zagreba, Spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču,
Spomenik dr. Franji Tuđmanu u Škabrnji, Spomenik Antunu pl. Mihanoviću u Gatima
iznad Omiša, Spomenik fra Pavlu Vučkoviću u Sinju, Oltarni reljef Vječne
proslave u crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu i drugi. Također, autor je
optjecajnog kovanog novca, prvog zlatnog i srebrenog novca te drugih zlatnika i
srebrnjaka Republike Hrvatske. Nagrađen je s dvadesetak nacionalnih ili
međunarodnih nagrada i priznanja. Dobitnik je tri državna odličja koja mu je
dodijelio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Redoviti je
profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Predsjednik
je Ogranka Matice hrvatske Hvar, redoviti je član Družbe "Braća hrvatskoga
zmaja" i član je Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća.
Amac: Promotrimo
li ulogu npr Francuske Akademije nauka, dade se uočiti
njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kuluture i jezika'...
Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda gotovo
zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva
desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 24 Prosinac 2009 |
Akademik Slaven Barišić
međunarodno je afirmirani teorijski fizičar. Doktorirao je u Parizu 1971.g..
Bavi se fizikom novih materijala. U javni život Hrvatske ušao je 1984.-86.g.,
kada se kao prorektor Zagrebačkog sveučilišta javno suprotstavio Šuvarovoj reformi
srednjeg školstva. U siječnju 1991. g. imenovan je savjetnikom Predsjednika RH
za znanost i tehnologiju, suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta pri Ministarstvu
obrane, dopredsjednik je predsjedničkog Vijeća za strategiju razvitka Hrvatske,
a od 1994. g. predsjedavao je Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu, koje je
2001.g protuustavno smijenjeno. U razdoblju
1998.-2000.g. savjetnik je Predsjednika RH za znanost i strategiju razvitka
Hrvatske. Od 2005.g. dopredsjednik je Hrvatskog kulturnog vijeća. 2006.g na
njega je unutar prostora Sveučilišta izveden atentat eksplozivom.
AMAC: Promotrimo
li ulogu npr. Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga
'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kulture i jezika'...
Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane
hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda
gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom
posljednjih dva desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 24 Prosinac 2009 |
 Osvin GAUPP, iz Zagreba, diplomirao je elektrotehniku na sveučilištu u Zagrebu. Od 1968. živi u Švicarskoj i radi u tehnološkom koncernu ABB (prije BBC). Objavio je nekoliko desetaka stručnih članaka i patentirao četiri izuma sa područja visokonaponskih sklopki i osam izuma sa područja ispravljača velikih snaga. Bio je voditelj projekta za tehničke studije prenosa električne energije istosmjernom strujom Los Angeles-Portland (USA, snaga 3100 MW), te između ostalih tehnički voditelj projekata nekih najvećih električnih ispravljačkih postrojenja za posebne namjene na svijetu, kao što su: baterijsko postrojenje 40 MW u Aljasci, statički pretvarač 100 MW za napajanje željezničke mreže u Bremenu, Njemačka. Nije bio, niti je, član bilo kakve partije ili stranke. Član je Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj od 1971., zadnjih nekoliko godina je glavni urednik njezinog glasila «Društvene Obavijesti».
AMAC: Promotrimo li ulogu npr. Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija, 'čuvarica kulture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
Opširnije... |
|
|
Petak, 18 Prosinac 2009 |
 Dubravko Jelčić redoviti je član Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti od 1992. Trenutno je na položaju tajnika
razreda za za književnost HAZU. Bio je potpredsjednik Matice Hrvatske od 1990
do 1992 godine. Objavio je tridesetak knjiga s nekoliko stotina znanstvenih,
stručnih i literarnih radova. Voditelj je i nosilac projekta "Dokumentacija
o hrvatskoj književnosti XX. stoljeća", predaje kolegij "Hrvatski
nacionalni identitet" na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i urednik
je časopisa "Forum", mjesečnika Razreda za književnost Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Sada je izvršni urednik edicije "Stoljeća
hrvatske književnosti" i član Uredništva edicije "Svjedoci
povijesti".
Amac: Promotrimo
li ulogu npr Francuske Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'. Akademija,
'čuvarica kuluture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome pogledu? Ne
vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, posebno od
društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o društvenim
zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
D.J.: Djelomice su u pravu oni koji misle da Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, odnosno njezin Razred za društvene znanosti, nije uvijek pratila
aktualna društvena pitanja tijekom posljednja dva desetljeća, to jest, od
osamostaljenja Republike Hrvatske, ali nipošto ne možemo reći da u tom pogledu
s te strane vlada "zaglušujuća tišina". Akademija je još 1992.
ispravila političku zabranu, provedenu 1965., kad je spriječen izbor dr. Franje
Tuđmana u Akademiju. Akademija je sve do danas
ustrajala na svojoj odluci, da ne će obnoviti suradnju sa Srpskom
akademijom nauka i umjetnosti dok se ona javnom izjavom ne odrekne svoga
Memoranduma od 1987., koji je bio poticaj za agresiju na Hrvatsku 1991. i
program stvaranja Velike Srbije.
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 14 Prosinac 2009 |
Mile PEŠORDA, hrvatski je književnik, prevoditelj i
nakladnik, a neko je vrijeme bio zaposlen kao stručni koordinator za UNESCO
te kao savjetnik za kulturu u
diplomatskoj službi RH. Iako profesor romanistike, nekoliko je godina
predavao hrvatski na Sveučilištu u Francuskoj, gdje je već god. 1991.osnovao
društvo Amitiés franco-croates de Rennes, kao središte humanitarne i
intelektualne potpore domovini. U Parizu (gdje je pohađao doktorske studije i
započeo, kod Milana Kundere, izradbu doktorske disertacije) bio je godine 1992.
savjetnik i jedan od sudionika na velikom simpoziju posvećenu sudbini nacija
ex-Jugoslavije, koji je održan 3. i 4. veljače, pod visokim pokroviteljstvom
Ministarstva vanjskih poslova Francuske. U sklopu kulturnoga programa Vlade SAD,
gostovao je u Americi godine 1988. Autor je desetak pjesničkih knjiga, od kojih
je jedna nastala na francuskom jeziku, i prevođen je na više stranih jezika,
uvršten u brojne domaće i svjetske antologije. Za izuzetan doprinos na polju
hrvatske kulture dobio je najviše državno odličje: RH: Red Danice Hrvatske s
likom Marka Marulića.
Opširnije... |
|
|
Srijeda, 09 Prosinac 2009 |
Dr. Sunić je u Zagrebu studirao francuski i engleski jezik a
potom je 1985 doktorirao političke znanosti na California State
University. Za boravka u
SAD zastupao je interese hrvatskih političkih zatvorenika u Jugoslaviji a javljao
se i u poznatom londonskom listu ‘Nova Hrvatska' te u madridskoj ‘Novoj reviji'.
Između 1988 i 1993 predavao je na nekoliko američkih sveučilišta. Od 1993 do
2001 bio je u hrvatskoj diplomatskoj službi u Londonu, Kopenhagenu i Bruxellesu.
Danas živi u Zagrebu i bavi se političkom publicistikom; posebno se javlja u
Amac: Promotrimo li ulogu npr Francuske
Akademije nauka, dade se uočiti njezina uloga 'savjesti nacije i države'.
Akademija, 'čuvarica kuluture i jezika'... Kakvo je stanje u Hrvatskoj u tome
pogledu? Ne vlada li od strane hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti,
posebno od društvenog razreda gotovo zaglušujuća tišina kad je riječ o
društvenim zbivanjima tijekom posljednjih dva desetljeća?
T.S.: Da, razlog tome je strah - koji je
proizvod totalitarnog duha.
Amac: Ima li Akademija neku institucijsku
moć; formalnu ili neformalnu? Ili nasuprot
tome društvenu moć imaju njezini članovi kao pojedinci (pa tako Akademija
odražava podjele koje postoje u društvu)?
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 |
Davor Pavuna - hrvatski fizičar i izumitelj osnovnu školu završio je u Osijeku. Maturirao je u V. gimnaziji u Zagrebu 1970. godine. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Postao je doktor znanosti u Cambridgeu 1982. godine iz područja fizike kondenzirane materije. U francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Grenobleu boravio je tri godine. Jedno vrijeme istraživao je u Australiji i SAD-u. Od 1986. godine radi u Laussani u Švicarskoj [1] kao sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike. Objavio je preko 150 znanstvenih radova i udžbenik o supravodljivosti na engleskom jeziku [2], koji se prevodi i na druge jezike. Održao je stotinjak predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima. Radi na projektu na Synchotronu u američkoj državi Wisconsin, što je zajednički projekt švicarskih i američkih fondova za znanstvena istraživanja. Predsjednik je svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je poduzećima u nekoliko država. Kao savjetnika na području energetike ga je angažirao američki predsjednik Barack Obama.
Jedan je od pokretača Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika održanoga u Vukovaru 2005. godine [3]. U povodu 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dobio je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu, 2006. godine. Američki ministar energetike Steven Chu imenovao ga je recenzentom projekta iz područja energetike.
Opširnije... |
|
|
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 |
 Javnost
je zaglušena intenzivnom medijskom bukom u vezi predstojećih izbora što
nije slučajno. Svaka buka pa tako i ova o nešto čini nečujnim a kako su
nam osjetila prilagodljiva, većina ovo što se zbiva više ne drži bukom
već sasvim normalnom okolinom. Međutim, ništa nije dalje istine.
Medijska je slika u svim svojim segmentima žrtva 'inžinjeringa'; od
stavova kojima smo zasipani do osoba koje nam tobože objektivno te
stavove prezentiraju, ništa nije slučajno. Usred smo kampanje za
predsjednika Republike; uz časne izuzetke neukusno amerikanizirane što
samo po sebi govori o kandidatima jer oni u tome ne vide ništa
negativno. Istovremeno, usred smo antikorupcijske kampanje u koju se
svi kandidati zaklinju, pa ipak, samo jedan ili dva kandidata spremni
su otvoriti karte i priznati koliko novca troše na kampanju ili što je
još važnije, odakle im novac.
Još
trajući 'sukob na ljevici' (puč na HRT-u) većina doživljava onako kako
nam to prikazuju svi oni upleteni u događaje; govori se o novinarskim
slobodama odnosno manjku istih kao da se rati o ratu crvenih i crnih
dok se zapravo radi o sukobu raznih frakcija ljevice koje se slažu samo
u jednome – kako čim efikasnije prigušiti sve izvan vlastitih redova.
Goldstein, Puhovski, Pusić pa onda opet red istih drugim rasporedom
predvodnici su svjetonazora kojeg nam danju i noću serviraju kao
objektivnu stvarnost osim kojeg ne postoji ništa drugo.
Opširnije... |
|
|
Subota, 05 Prosinac 2009 |
 Javnost je zaglušena intenzivnom medijskom bukom u vezipredstojećih
izbora što nije slučajno. Svaka buka pa tako i ova o nešto čini nečujnim a kako
su nam osjetila prilagodljiva, većina ovo što se zbiva više ne drži bukom već sasvim
normalnom okolinom. Međutim, ništa nije dalje istine. Medijska je slika u svim
svojim segmentima žrtva 'inžinjeringa'; od stavova kojima smo zasipani do osoba
koje nam tobože objektivno te stavove prezentiraju, ništa nije slučajno. Usred
smo kampanje za predsjednika republike; uz časne izuzetke neukusno
amerikanizirane što samo po sebi govori o kandidatima jer oni u tome ne vide ništa
negativno. Istovremeno, usred smo antikorupcijske kampanje u koju se svi
kandidati zaklinju, pa ipak, samo jedan ili dva kandidata spremni su otvoriti
karte i priznati koliko novca troše na kampanju ili što je još važnije, odakle
im novac.
Još trajući 'sukob na ljevici' (puč na HRT-u) većina doživljava onako kako nam to prikazuju
svi oni upleteni u događaje; govori se o novinarskim slobodama odnosno manjku
istih kao da se rati o ratu crvenih i crnih dok se zapravo radi o sukobu raznih
frakcija ljevice koje se slažu samo u jednome – kako čim efikasnije prigušiti
sve izvan vlastitih redova. Goldstein, Puhovski, Pusić pa onda opet red istih
drugim rasporedom predvodnici su svjetonazora kojeg nam danju i noću serviraju
kao objektivnu stvarnost osim kojeg ne postoji ništa drugo. U tobože otvorenim
emisijama poput 'Otvorenog' neprestano se javlja istih dvadesetak osoba; nema
naime drugog načina za filtraciju informacija osim pustiti uvijek jedne te iste
da govore stvarajući tako privid dijaloga i objektivnosti. Tobože objektivne
ankete kojima se ispituju izgledi pojedinih kandidata ne treba ni spominjati.
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 09 Travanj 2009 |
 Pise dr. sc. Inga Lisac, znanstveni suradnik
Geofizički zavod A.
Mohorovičić PMF,
Zagreb
Uvod
Prije nego iznesemo osnovne značajke sadašnjeg općeg
stanja ozonskog sloja i s njime povezanog Sunčevog ultraljubičastog zračenja,
osvrnut ćemo se na nedavno proslavljen Dan meteorologa 23. ožujka. To je dan
koji svake godine slave zemlje članice Svjetske meteorološke organizacije (SMO),
počam od 1950. Taj je dan podsjetnik na vrijeme kada je SMO prerasla iz
konvencije u međunarodnu organizaciju, kojoj se broj zemalja učesnica stalno
povećava, tako da ih sada ima već blizu 190. Godine 1951.
SMO je prihvaćena kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda.
Sl. 1. Šatori
istraživača atmosferskog
ozona na Antarktici,
izvještaj BBC-a na
internetu 2008. (Britanska antarktička služba).
Opširnije... |
|
|
Četvrtak, 26 Veljača 2009 |
 Grupa znanstvenika s Hrvatskog
instituta za istraživanje mozga u suradnji sa Sveučilištem Laval u Kanadi
započela je s istraživanjem zbivanja nakon moždanog udara na jedinstvenim
mišjim modelima koji omogućavaju vizualizaciju aktivnosti gena u živom mišu u
stvarnom vremenu. Miševima je ugrađena luciferaza, gen krijesnice koji
omogućuje bioluminiscenciju, proizvodnju svjetla, kao posljedicu djelovanja proučavanih
gena. Ovi geni kad su djelatni ujedno postaju i mali izvor svjetla koji
svijetli u mozgu miša, svjetlost prolazi kroz tkivo mozga, lubanju i krzno, te
se bilježi izuzetno osjetljivom video kamerom. Ovim postupkom može se na
molekularnoj razini vidjeti što se zbiva nakon moždanog udara u mozgu živih
miševa.
Opširnije... |
|
|
